Identitet |
![]() Identitet (psihologija) Identitet je trajno osećanje celovitosti i postojanosti ličnosti uprkos promenama u njoj i oko nje. Osećanje identiteta počinje da se formira u detinjstvu, a posebno tokom adolescencije kada postoje i najveće krize identiteta. Kada osoba postavlja sebi ključno pitanje „ko sam ja”, „čemu težim”, „odakle sam” i sl. Poseban značaj u procesu formiranja identiteta imaju osobe iz najbliže okoline, ali i sistem socijalnih vrednosti zajednice u kojoj pojedinac živi. Prema Eriksonu, osećanje ličnog identiteta zasnovano je na zapažanju samoistovetnosti i neprekidnosti postojanja u vremenu i prostoru, kao i opažanja činjenice da drugi ljudi zapažaju i priznaju ovu činjenicu. Pojedinac koji je stekao osećanje ličnog identiteta ima doživljaj kontinuiteta između onoga što je bio nekada, što je danas, kao i onoga što zamišlja da će tek biti. Ovaj članak, ili jedan njegov deo, je izvorno preuzet iz knjige Ivana Vidanovića „Rečnik socijalnog rada“ uz odobrenje autora.
Brend Sastavni elementi brenda su identitet brenda, vrednost brenda, prepoznaljivost i svest o brendu. Identitet brenda Identitet brenda (en: Brand Identity) jeste vizuelna i verbalna manifestacija korporativnog, proizvodnog, uslužnog, brenda neke sredine, i individue kao brenda. Ličnost Ličnost je jedan od temeljnih pojmova psihologije koji se odnosi na neponovljiv, relativno čvrsto integrisan, stabilan i kompleksan psihički sklop osobina, koji određuje karakteristično i dosledno ponašanje individue. U te osobine spadaju intelektualne sposobnosti, vrednosti, motivi, emocije, ciljevi i namere, način ponašanja. Ličnost je dinamička struktura koju čini sistem međusobno povezanih crta (sposobnosti, temperamenta, karaktera), motiva, vrednosti, stavova itd. Najopštije, to je stabilna organizacija individualnih karakteristika čoveka na osnovu koje se svaki pojedinac razlikuje od svih ostalih. Prema Olportu, ličnost je dinamička organizacija onih psiho-fizičkih sistema unutar individue koji određuju njeno karakteristično ponašanje i njen karakterističan način mišljenja. Prema psihoanalizi, ličnost je složen strukturalni i dinamički sistem koji obuhvata veći broj podsistema ili instanci. Zato se psihoanaliza orijentiše na specifično dubinsko razmatranje nesvesnih slojeva ličnosti, kao i na izučavanje dinamike razvoja, uključujući, pored normalnih, i patološke posledice disharmoničnog razvoja. Jung tome dodaje još i elemente kolektivne podsvesti koji ulaze u strukturu ličnosti. Zajednica Zajednica je oblik udruživanja ljudi unutar nekog, manje ili više, ograničenog prostora. Kao pojedinci, članovi različitih društvenih grupa i institucija, ljudi stupaju u različite socijalne interakcije, okupljajući se oko zajedničkih vrednosti, potreba, interesa, problema, razvijajući osećanje pripadnosti i identifikacije sa kolektivom i preduzimajući organizovane akcije za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba. U pojmu zajednice mogu se identifikovati pet sledećih zajedničkih elemenata: ljudski kolektiv, prostor, zajedničke potrebe, socijalna interakcija, zajedničke aktivnosti (akcije) i osećanje pripadnosti. Ovaj članak, ili jedan njegov deo, je izvorno preuzet iz knjige Ivana Vidanovića „Rečnik socijalnog rada“ uz odobrenje autora.
»
|


lichnost
shto se tiche lichnosti najvishe se i slazem s olportovom kritikom tipologije lichnosti, tj. s tezom da je svaka lichnost jedinstvena i neponovljiva, da se ne moze svrstati ni u kakve kategorije i tipove..
jungovo gledishte mi je dosta zanimljivo, pogotovo taj dio sa arhetipovima i individualnim iskustvima, ali mi je njegova tipologija bezveze...
chovek je testo glina
chovek je testo glina, oblikuje ga drushtvo roditelji okolnosti
chovek je sundjer upija sve oko sebe
uglavnom najgore
chovek - je bice i nadogradjena na to lichnost
Je, je, tabula rasa je dosta
Je, je, tabula rasa je dosta prakticnije.
lakshe se nosi i transportuje
lakshe se nosi i transportuje
narochito ako je lazna lichnost
masivna il u nekom vidu vazna, mocna i cenjena